title icon Kupovanje u Crnoj Gori:

Stranci u Crnoj Gori imaju pravo na kupovinu nepokretnosti pod uslovima koje ispunjavaju domaći subjekti i podnošenjem pasoša. Međutim, prema Zakonu o imovinskim odnosima, stranac ne može da posjeduje prirodne resurse, javna dobra, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, kulturne spomenike velike i posebne važnosti, nekretnine na kopnenoj granici jedan kilometar od granice i otoka. nepokretnosti koje se nalaze na području koje je zakonom proglašeno područjem u kojem stranci ne mogu imati pravo vlasništva u cilju zaštite nacionalnih interesa i sigurnosti zemlje (nepokretna imovina). Izuzetno, stranci mogu steći i pravo svojine na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu površine do 5.000 m2, samo ako je stambeni objekat koji se nalazi na tom zemljištu predmet ugovora o prodaji (prodaja, poklon, razmene, itd.). Pravnim poslom stranci mogu prenositi pravo svojine na domaća lica, kao i na strana lica koja imaju pravo na to pravo. Strano fizičko lice može imati pravo na dugoročni zakup, koncesiju, BOT i druge aranžmane privatno-javnog partnerstva.


title icon Vrste nekretnina za prodaju:

Apartmani - Većina funkcionalnih rezidencija, najbolje za iznajmljivanje, najjednostavnije za održavanje, lako se kupuju i najbolje se preprodaju kasnije, najčešće smještene unutar pješačke udaljenosti od centara ili turističkih područja. Većina su jednostavni i obično se kreću od 40m2 do 100m2. Koristi se uglavnom tokom cele godine sa sezonskim vrhovima.

Parcele - Lako se razvijaju i stvaraju svoj lični dom, jeftini za kupovinu i ako se urbanizuju lako povezati i napraviti nešto posebno. Veći investicioni projekti imaju potencijal za druge pogodnosti. Imajte na umu da će različite veličine zemljišta imati različite dozvole i planove. Parcele se obično kreću od svega 300m2 do 0.5ha.

Vile - Odlične za odmor, najbolje za turizam visoke klase, odličan je i za jahte i veću vjerovatnoću da imaju baru. Vrhunska svojstva, ali uvijek prikazujući prirodne ljepote Crne Gore budući da se većina vila nalazi na prvoklasnim lokacijama s pogledom na planine i / ili more. Sezonski prinosi.

Ruševine - Budite dio nečeg jedinstvenog i obnovite nešto posebno. Većina su projekti restauracije u malom gradu / starom gradu ili tvrđavi koja gleda na zaliv. Sezonski prinosi.

Komercijalni prostori - Poslovno orijentisana svojstva su uvek na prvim lokacijama i lako su jedna od najtraženijih. Ali najvažnije je znati gdje i kada ih kupiti. Većina su mala mjesta jer prostor dolazi na vrhuncu. Koristi se tokom cele godine.

Kuće na više nivoa - U Crnoj Gori postoje kuće na više nivoa koje ljudi prodaju i imaju veliki dinamički raspon tipova. Od dvostruke priče do 4 priče s luksuznim katom na vrhu. Koristi se tokom cele godine i često se renovira / pretvara u stanove.


title icon Opšte naknade prilikom kupovine nekretnine:

• Naknade advokata.
• Prodavac plaća agentu za nekretnine.
• Kupac plaća za overene dokumente.
• Kupac plaća 3% poreza na prenos vlasništva.
• Troškovi formiranja preduzeća i registracije za kupovinu zemljišta.
Potrebna su dva uslova za završetak kupovine nekretnine i potvrđivanje vlasništva. Ovi uslovi su: “justus titulus” (zakonsko pravo na imovinu) i “modus akuirendi” (registracija imovine u oblasti zemljišnih knjiga).
Kada je nekretnina izabrana, ugovor o kupovini se sastavlja i potpisuje od obe strane ili od strane njihovih ovlašćenih predstavnika. Ugovor o kupoprodaji mora biti zaključen u obliku javnog notara koji priprema javni bilježnik koji je nadležan za općinu u kojoj se nalazi predmetna imovina. Kada se potvrdi pravno vlasništvo, odeljenje u uredima lokalnog vijeća određuje vrijednost imovine. Kupac tada treba da plati porez na promet nekretnina od 3% od ugovorene procene. Kada se ovaj porez plati, ugovor o kupovini se potvrđuje službenim pečatom. Nakon konačne i neopravdane registracije vlasništva kod nadležnog zemljišnoknjižnog ureda kupovina je završena.


title icon Stvari koje se moraju prethodno konsultovati prilikom kupovine:

• Dokumenti o vlasništvu i višestruki vlasnici: Ako je vlasništvo podeljeno između više vlasnika, zemljištu će biti potrebna dozvola oba vlasnika da bi se omogućila prodaja kupovine.
• Zakonski pristup i podjela: Takođe, ne bi se moglo zaključiti da se neka zemlja može zaključati unutar dijelova tuđe zemlje i da nema pristup javnim putevima ili da ima pristup.
• Građevinske dozvole: Sve zgrade moraju imati dozvolu za izgradnju i moraju imati dozvolu da budu tamo. Ako zgrada nema potrebne dozvole, moraće da bude legalizovana i to će prouzrokovati neko kašnjenje.
• Kamene ruševine: Za to je potrebno odobrenje i planiranje crnogorskog arhitekte koji se specijalizirao za obnovu ruševina. Eksterijer zgrade mora da ispuni određene uslove i zahteve, ali enterijer može biti dizajniran prema zahtevima vlasnika.
• Hipoteke nisu prisutne u crnogorskim bankama i treba ih vršiti iz inostranstva.


Da bi se povećala iskorišćenost većih resursa i uvele nove investicije, politika poreske reforme uvela je fiskalne podsticaje za investicije u sledećim sektorima: vrhunski turizam - hoteli sa 5 ili više zvezda; proizvodnja hrane, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, i kapitalna ulaganja u energetski sektor. Zakon o PDV-u propisuje nultu stopu PDV-a za isporuku proizvoda i usluga za izgradnju i opremanje svakog ugostiteljskog objekta sa 5 ili više zvijezda, izgradnju energetskih postrojenja s više od 10 MV instaliranih kapaciteta ili postrojenja za proizvodnju hrane kategoriziranih u sektor C grupa 10 prema Zakonu o klasifikaciji poslovnih aktivnosti (Sl. list CG 18/11), ako investicija prelazi 500.000 €. U cilju eliminisanja biznis barijera i podsticanja visokokvalitetnog turizma, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nekretnine omogućava lokalnim samoupravama da odrede višu poreznu stopu od 2% -5,5% tržišne vrijednosti nekretnina za ugostiteljske objekte. sa do 3 zvezdice na prioritetnim turističkim lokacijama, u zavisnosti od kategorije objekta; lokalnim samoupravama je takođe dozvoljeno da smanje poresku stopu za ugostiteljske objekte koji rade tokom cele godine do 30% za one sa 4 zvezdice i do 70% za one sa više od 4 zvezdice


title icon Ekonomski sporazumi:

Sporazumi o ekonomskoj saradnji prvenstveno imaju za cilj uspostavljanje institucionalnog oblika saradnje kroz jačanje i promovisanje ekonomskih interesa. Ovi sporazumi identifikuju oblasti od zajedničkog interesa, sa posebnim naglaskom na sledeće: poljoprivreda, upravljanje vodama, energetika, istraživanje i razvoj, građevinarstvo i infrastruktura, transport i logistika, zaštita životne sredine, turizam, promocija investicija, saradnja u oblasti MSP , IKT i usluge. U Crnoj Gori je na snazi 20 sporazuma o ekonomskoj saradnji, i to sa: Rumunijom, Republikom Austrijom, Republikom Bugarskom, Narodnom Republikom Kinom, Republikom Mađarskom, Državom Katara, Republikom Srbijom, Republikom Turska, Republika Makedonija, Republika Slovenija, Helenska Republika, Republika Hrvatska, Savezna Republika Nemačka, Španija, Azerbajdžanska Republika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Češka Republika, Slovačka Republika, Republika Albaniji i Argentinskoj Republici.


title icon Investiciona klima:

Prema projekcijama za Crnu Goru za period 2016-2019, očekuje se da će realni BDP porasti za 4,6% u 2017. godini, 3,9% u 2018. i 1,8% u 2019. godini. Između 2017. i 2019. godine očekuje se rast crnogorske ekonomije, potaknut povećana ulaganja i uključenost domaćih potencijala, prvenstveno u sektorima građevinarstva i transporta.

Vođen rastom ekonomske aktivnosti, zaposlenost će se postepeno povećavati (u prosjeku za 1% godišnje); Očekuje se da će plate u 2017.-2019. porasti u prosjeku za 2%. Predviđa se da će se nezaposlenost smanjiti sa procijenjenog prosjeka od 19,4% u 2016. na 16,6% u 2019. godini.